„Sindrom pametnog deteta” označava dete koje je zahvaljujući svojoj izuzetnoj inteligenciji bilo veoma uspešno u prvoj fazi školovanja, iako nije razvilo radne navike. Uprkos uspehu tokom osnovnog i možda srednjoškolskog obrazovanja, ovakva deca često na studijama doživljavaju brodolom.
Estradni trendovi primorali obrazovne ustanove u Beogradu da donesu stroge pravilnike o oblačenju. Dečacima zabranjene sve vrste šortseva i atletske majice
Dete je pošlo u školu i suočeno sa izazovima prvih školskih zadataka, čini se kao da zaostaje za drugom decom. Vi niste sigurni šta se dešava. Razloge tražite u lenjosti, preopterećenosti programa, nedovoljnom pažnjom koju učitelj posvećuje detetu… Ponekad pomenuti potencijalni razlozi zaista mogu biti uzrok problema, ali se isto tako često desi da previdimo i neki ozbiljniji problem koji se nalazi ispod svih simptoma školskog neuspeha, lošeg vladanja ili nezainteresovanosti za učenje.
Plakanje nije "rezervisano" samo za devojčice i roditelji koji brane sinovima da plaču čine veliku grešku. Nije lako kanalisati emocije, naročito dečacima jer se od njih očekuje da budu "manje osetljivi"
Mališani često udaraju braću, sestre i drugare kada im ne daju neku igračku ili im nešto nije po volji. Roditelji ovakve situacije rešavaju manje ili više uspešno, ali problem nastaje kada i oni postanu "meta" izražavanja nezadovoljstva.
Marija Montesori je bila veliki pedagog i mnogo je pomogla da se promeni stav u vaspitavanju dece u 20. veku. Poznata je po tome što je formulisala kratke ali upečatljive zapovesti za roditelje. One su sažete, ali su prepune mudrosti. Savetujemo da ih pročitate barem jednom godišnje.
Roditeljstvo je stalna borba: trebamo li slediti svoje instinkte i uvek uskakati u pomoć detetu ili se ponekad trebamo i odupreti tome? Kad se posvađa s prijateljem ili se bori nekom slagalicom, naša prva reakcija kao roditelja je da mu pomognemo i rešimo taj problem umesto njega: da se upletemo u svađu s malim ljudima ili da pronađemo tu puzlu koja se uporno traže.
Gledanje televizije je glavna aktivnost dece i adolescenata i na njih ima veliki uticaj. Deca u proseku, dnevno gledaju televiziju tri do četiri sata. Tim tempom, do završetka srednje škole deca provedu više vremena gledajući televiziju, nego što provedu u učionicama. Dok televizija može zabaviti, informisati i praviti deci društvo, sa druge strane može uticati na njih i na nepoželjan način.
Svi roditelji čija su deca odrasla ili su trenutno u tinejdžerskim godinama, znaju koliko to može biti stresno i naporno, a deca tvrdoglava i puna prohteva.
Dok brinete da li su vaša deca uradila domaće zadatke i pripremila se za nove kontrolne, nemojte da zaboravite da proverite izbor i kvalitet školskog obroka ili užine. Jer, nije važno samo da li, nego i šta jedu na odmoru.
Razvod braka je svakako jedan od najtraumatičnijih događaja u životu dvoje ljudi. Ma kakav brak da je bio, razlaz ipak ostavlja ožiljak tamo s leve strane i doskorašnji supružnici se uglavnom dugo oporavljaju. Iako vam se čini da ste najnesrećniji na svetu, ipak postoji osoba koju vaš razvod braka pogađa jače nego vas – vaše dete.
Rezilijentnost se opisuje kаo sposobnost pojedincа dа uspešno uprаvljа svojim životom i dа se lаko prilаgodi promenаmа i stresnim situаcijаmа pronаlаzeći zdrаve i konstruktivne nаčine njihovog rešаvаnjа. Jednostаvnije rečeno, to je nаše umeće opstаnkа, nаšа sposobnost dа se povrаtimo nаkon nekog trаumаtičnog i teškog dogаđаjа i ponovo budemo srećni i uspešni. Svi mi možemo da postanemo rezilijentni i na isti način možemo da pomognemo i našoj deci da postanu rezilijentna. To je proces koji se zasniva na ponašanjima, mislima, postupcima, koji se može naučiti u svakom periodu života. Evo najvažnijih saveta Američke psihološke asocijacija (APA) za izgradnju rezilijentnosti:
Kako kaže novo istraživanje, nije sve u inteligenciji. Kada se radi o uspehu u školi, to nije ni izdaleka dovoljno. Mnogo više uticaja ima ličnost i karakter deteta nego inteligencija.